KOK 02.Reiner.indd

Sažetak Pučanstvo razvijenih zemalja, uključujući i Hrvatsku, postaje sve starije i danas su u ovim zemljama kardiovaskularne bolesti uzrokovane aterosklerozom postale ubojica broj jedan ne samo osoba srednje životne dobi, već i onih starijih. Ove bolesti i njihove posljedice uvelike utječu na smrtnost, ali i na kvalitetu života starijih osoba i značajno je pogoršavaju. Međutim, do relativno nedavno nije bilo jasno jesu li čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su hiperkolesterolemija, arterijska hipertenzija, nedostatak tjelesne aktivnosti i kretanja te psihosocijalni čimbenici – primjerice osamljenost, depresija i nedostatna društvena potpora, uistinu povezani s povećanim pomorom i pobolom u navedenoj dobnoj skupini kao što jesu u ljudi srednje dobi. Ova je povezanost dokazana u nekoliko istraživanja koja su podrobno prikazana u ovom članku, no ovime su potaknuta i pitanja o koristi liječenja statinima i antihipertenzivima u starijih osoba. Stoga je načinjeno nekoliko velikih prospektivnih istraživanja, rezultati kojih su također raspravljeni u ovom članku. Isti jasno ukazuju da u starijih osoba treba primijeniti jednak pristup prevenciji kardiovaskularnih bolesti koji je prihvaćen za osobe srednje životne dobi. Statini smanjuju rizik akutnog infarkta miokarda, nestabilne angine pektoris, ishemijskoga moždanog udara, kognitivnih tegoba i invalidnosti zbog ovih bolesti u starijih kojih već imaju (sekundarna prevencija) ili su u velikom riziku da obole (primarna prevencija) od kardiovaskularnih bolesti. Pokazano je također kako različiti antihipertenzivi podjednako djeluju u prevenciji pomora i pobola od kardiovaskularnih bolesti, što upućuje da je presudno smanjiti povećani arterijski tlak bez obzira na način kojim se ovo postiže.